utorak, 10. listopada 2017.

I ALOJ

I aloj na siki pati
i omendul stenje
i maslina dogod zaplače
i sve ča žive orca i darži se
i odupire dokli može
Samo je sunce uvik isto
samo je nebo uvik gor
a zemja uvik dol
Samo iz zemje sve živo niče
i u zemju utiče
a zemja izmučena tarpi
i muči
ma jedanput će i ona zagarmit
zajecat
i umrit


Jure Franičević Pločar


Split - Sustipan


ponedjeljak, 9. listopada 2017.

SVAK MISLI

Svak misli da je njegova vira
jedina mira
i svita i vika
A onda vitri zapušu
iskidadu zelene grančice
otrunidu kice
i raznesu greštve zvizdice
I čovik dosegne samo
jedno suho drivo
izgrizeno izgarčeno
gropivo
i krivo

Jure Franičević Pločar 

Šibenik  

subota, 7. listopada 2017.

RUŽA VJETROVA

O ružo vjetrova, treptava pri svakom dahu, kad
bih mogao naučiti tvoju osjetljivost i tvoju tihu
mudrost, tvoj svaršen mir i dostojanstvenu strpljivost!
Kad bih mogao osjetiti sve vjetrove koji pušu
nepredvidivo, odasvud, iz svih zakutaka svijeta,
osjetiti ih, označiti i ostati miran.
Kad bih poslije jednog vjetra mogao spokojno
očekivati drugi, treći, bilo koji, bez brige s koje
će strane doći, sve ih primiti i propustiti, da dođu
i odu u nepovrat.
A ja da ostanem čist, nepomaknut, ni tamo ni
ovamo, da nijedan od njih ne može reći da sam mu
naklonjen više nego nekom drugom.
Kad bih mogao, ružo vjetrova, imati tvoj blaženi
mir i tvoju gorku ravnodušnost!

Nikola Milićević

Prugovo - Dalmatinska Zagora

utorak, 3. listopada 2017.

STABLO

Stablo pada sa svojom sjenom,
ali sjena mog stabla
stoji još uvijek
tamo gdje je ono stajalo
prije nego što je bilo oboreno
i hlad pod njegovom krošnjom
samo je sjena hlada
u kome stojim

i u kome se smrzavam.



Zvonimir Golob 

Sustipan Split  

ponedjeljak, 2. listopada 2017.

NEKO STABLO NEGDJE

Svatko je od nas negdje ostavio neko stablo
zelenije od svih, drugačije od svih drugih,
stablo u koje smo urezali znak ili slovo,
koje nas je nekad majčinski zagrlilo
i koje nas i sada drži svojim granama.
Drži nas i možda čeka da mu se vratimo.
Tamo su njegove žile u zemlji
i visoka krošnja u suncu,
jer valjda i ono zna da bez korijena
ne može doseći nebo.
Tako traje, uspravljeno,
postojano -  u svojoj mirnoći,
posve blago i puno tiha strpljenja,
i čeka nas, predano.
Bože, samo da ga ne pohara vjetrina
prije nego mu se vratimo!

Nikola Milićević

Mirlović Zagora
  

subota, 30. rujna 2017.

CVJETNA

Cvijet što ti zagovara ljepotu
najbliže je mjesto sa kojeg te gledam
darujući ga iznimnosti ovog dana
od mojih je svojstava od tvojih vrlina
u ostalim se vještinama nešto lošije snalazim
ja i  nisam uvijek razumio koliko s njim umijem
gubio sam visinu prekomjerno se oduzimao
a ni riječi mi nisu htjele odati što hoće
mirisale su na neki svoj nama nepoznat način
uzalud sam se dosuđivao nevažnome
dosad je to nekako i moglo ići
bilo je kao pritisak dugmeta na zidu
s bezbroj kombinacija nepredvidljivih ishoda
sad sam već izuzet od svih tvojih nauma
opet sam na tebi nevidljiv način izgovoren
u barci sam kojoj su pokradena
sva svojstva plovidbe

Jakša Fiamengo

Split

petak, 29. rujna 2017.

AKO

Ako si ogrnut nemirom
Ako su ti suze blatnjave
Ako ti je nebo zgužvano i sivo
Uroni u Boga
I vidjet ćeš novo lice svoga života

Ako u srcu nosiš drače
Ako si u kavezu samoće
Ako tražiš ključ smisla i sreće
Uroni u Boga
I vidjet ćeš novo lice svoga života

Ivan Talaja 

Sv Mihovil Trilj