nedjelja, 30. travnja 2017.

OSTANI S NAMA

Sam
u sobi
u večer.
Pas umuknuo.
Svjetiljka šuti.
Pero jedini sugovornik.

Zar sam?
Učila me majka:
"Bog je svagdje
i na svakom mjestu".

Oblij obraze zemlje suzama!
Otari rupcem lice krvavo!
Sagni se nad izubijanim namjernikom!
Pridruži se predvečernjim putnicima.
Vidiš što se događa kod nas.
Otvori nam oči i Pisma.
Trebalo je da Sin čovječji pati.
Mrak je ne idi dalje!
Ostani s nama!

Ivan Golub

Makarska - Crkva Sv Marka

  

subota, 29. travnja 2017.

NA ZAVJETNOJ PLOČI

Bude li bijede - s bijedom ću.
Bude li smrti - i s njom se ide;
a iznad svega, meni puta nema,
meni je domovina - s jezikom ću,
s kletvom i dva-tri upamćena stiha,
spomenom što se još uvijek predaje
između grube i čiste riječi,
                          samo sa životom
utihlih ljudi u svakom zavičaju;
meni bijega nema i ne bježi mi se,
tako nek bude.

Nikica Petrak 

Split - Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata
na ploči piše:

SPAVAJTE SPOKOJNO DOMOVINSKOM GRUDOM POKRITI
SLOBODNA HRVATSKA ČUVA VAŠ SAN
A LJUBAV NAŠA ZAUVIJEK ŠTITI VAS OD MRAKA I ZABORAVA
OD VAŠIH ŽIVOTA I KRVI PROLIVENE
ZVIJEZDE SU NAD HRVATSKOM VEĆ UPALJENE

petak, 28. travnja 2017.

STATUS QUO

Što danas? Ništa.
Zavući se u neki kut labirinta
i slušati kako se negdje visoko osiplje vrijeme.
Svi su putovi zadani, staze regulirane,
pjesme su dopjevane i hvala bogu
nitko više ne zna ništa. Čekanje.

Što sutra? Trpjeti.
Povijest je prohujala i stala golema kao brana.
Iza nje gomilaju se ljudi, kuće, strojevi,
žice, noćne svjetiljke, podzemni hodnici, dizalice.
Rastu za sebe, ne znaju kud će.
Što govorimo nije ono što vjerujemo,
što činimo nije ono što slutimo.
Jedno drugo doba već zadano
priprema svoje buduće poraze.

U potrazi za komadom kruha
na mom balkonu jedna šugava ptica
izgovara slatke slovke
tri kratke note otvorenog prostora
sjećanje na zahvalnost razriješene muke:
svijete svijete, opet ćeš, u umiranje.

Nikica Petrak

Makarska

četvrtak, 27. travnja 2017.

DOMOVINA

Strašan je čovjek i vuk i brat,
i vuk i brat za bratsku i brat za vučju krv
i lud i bešćutan, ko drač za plač;

strašan je čovjek ni vuk ni brat
strašna je zemlja po kojoj gmiže,
led i glad;

u nepovrat jalov u bestrag sam,
sam sebi vuk, samo sebi brat
vukobrat;

na nožu mu rđa ruža,
na kožu mu znojno zlo izlazi.

Nikica Petrak

Klis
 

srijeda, 26. travnja 2017.

OČUVAJ MI OČI

Gospode očuvaj mi oči
da ne vide u slami zlato
da ne vide u pljevi blago
da ne vide u dimu barjak
da ne vide u pljesku pjesmu
Očuvaj mi oči Gospode

Ivan Golub

Split  - Trg Gaje Bulata

nedjelja, 23. travnja 2017.

OČE NAŠ

Uspinjem se na brdo ponad mora,
opojen mirisom čempresa
očaran ljepotom masline
U hodu molim zastajkujući:

Oče,
Gle! Ne uči nas reći: Bože,
Smjeti Boga zvati Ocem
tko bi se usudio
što velim usudio
drznuo, tko bi se se drznuo.
S time "Oče" rečeno je sve:
pokazano porijeklo
od Boga sam, od Boga smo
iz Ljubavi;
iskazan je odnos,
smijem s Bogom
kao što smijem s ocem
smijem se smijati.

Oče naš.
Nisam jedinac.
Nisam jedini
koji bi Boga zvao ocem.
Oni koji ga još tako zovu
meni su braća.
Nisam jedinac
ali sam pojedinac.
Ipak Bog ljubi pojedinca
kao jedinca.
osokolio nas je Isus
Boga smijemo zvati Ocem
Djeca Božja se zovemo i jesmo
Koja novost!
Kakva radost!
Smisao postojanja.

Koji jesi na nebesima
Koji jesi
Ne priča - mit
Na nebesima
ne nigdje - utopija

Sveti se ime Tvoje
Ne razumijem što to je
Ime, znam, da je onaj koji ga nosi
Sveti se ime Tvoje bit će
bio poštivan Oče
Pa to je prvo što se traži:
poštivanje Oca

Dođi kraljevstvo Tvoje
Kraljevstvo što je?
Poredak prostor i vrijeme
Božji poredak
na svem prostoru
i u svakom vremenu.
Poredak kakav je Isus
svojim zbunjujućim i zadivljujućim riječima
svojim djelima naviještao:
gdje će
čovjek radije davati nego primati
pružati i lijevi obraz
praštati kiši što pada
i na zlog susjeda.
Kraljevstvo u kojem je kralj koji reče:
"Da, ja sam kralj,
ali kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta".

Budi volja Tvoja
Čija volja? Očeva.
Za dijete je dobro
činiti Očevu volju,
jedino dobro.
Kako na nebu tako i na zemlji.
Na nebu nisam bio
a na zemlji vidim kako je.
Ne znam što je nebo,
ne znam gdje je
no znam da je kod Boga
"Uđi u radost gospodara svoga".
Radost na zemlji kao radost na nebu
to je volja Tvoja.

Kruh naš svagdanji
daj nam danas
Kruh ime je za jelo
Jedemo svaki dan
i ne jedanput u danu.
Radimo da bismo jeli
i jedemo da bismo radili.
Tri puta na dan
hranimo gladna usta
Tri puta dnevno
prinosimo žlicu ustima
Kruh naš
ne godišnji
ne povremeni
kruh naš svagdanji.
A ipak uči nas moliti:
"Daj nam danas".
Ne "Dah nam vazda"
Ne "Daj nam vječno"
Daj nam ga danas.
 Jer dosta je zla svakom danu
a čini se, i dobra.
Ovaj dan
bez tjeskobe za sutradan.
Daj nam danas kruh
kao što si jučer ocima dao manu.
Ne živi čovjek samo o kruhu
nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.

Otpusti nam duge naše
kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
Dug zao drug.
Dug treba vratiti ili oprost od duga dobiti.
Tko će Bogu vratiti što mu je dužan.
A dužan sam mu što jesam,
postojanje, disanje i srca kucanje
Dužan sam mu najviše
što se ne smatram (ne priznajem) dužnikom.
Što imaš a da nisi primio.
Kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
Tko su moji dužnici?
Tko je meni što dužan?
Bližnji mi je dužan ljubav
jer pisano je "Ljubi bližnjega svoga"
a on me mrzi.
Dužan mi je moj ogrtač
A pisano je:"Daj mu i košulju"
Dužan mi je lijepu riječ
jer pisano je:"Razgovarajte u pjesmama".
Ajme, zašto je Bog svoje otpuštanje
vezao uz moje
Zašto će meni mjeriti istom mjerom
kojom ja mjerim svome bližnjemu
Zašto uvjetuje svoj otpust mojih dugova
mojim otpustom dugova mojim dužnicima

I ne uvedi nas u napast
nego izbavi nas od zla.
Na sve strane napasti
Svuda požuda očiju i oholost života.
Ne razumijem, kako bi nas otac uveo u napast
A, sinulo mi:
ne uvedi nas u prilike koje su napast
u priliku koju žudimo kao životnu priliku
a ne vidimo nepriliku;
u priliku koja nam se smije
kao zvijezda danica
a samo Otac znade
mrak iza zvijezda;
priliku iz koje vreba skrita opasnost,
uspjeh iza kojeg dolazi poraz,
uspon iza kojeg slijedi pad.
Ne uvedi nas u napast.
Nego osobodi nas od zla.
Neka znalci izvornog jezika
apo tu poneru prevode
muškim rodom "od Zloga"
neka neki srednjim rodom "od zla",
no Zli je zlo.
Ti koji Jesi osobodi nas od Zloga
koji je protivnik Onoga koji Jest
i svega što jest,
ubojice ljudi od početka,
koji ubija život  na djeliće ili odjedanput.
Oslobodi nas od Zloga
koji zavidi svemu što jest.
Oče naš koji jesi.

Sad znam zašto nas je Isus učio moliti "Oče naš",
Zato što je rekao:"Došao sam da imaju život,
da ga imaju izobilno:" Amen.

Ivan Golub 


Kaštela - Biblijski vrt Stomorije - Pjesma nad pjesmama



četvrtak, 20. travnja 2017.

ZAHVALJUJEM TI ŠTO ŽIVOT NIJE AUTOPUT

Zahvaljujem ti, Gospode,
za ono za što sam te uvijek molio
da odvratiš od mene,
za ono što nikad nisam volio ni razumio.

Zahvaljujem ti što ne šalješ anđela
da me Habakukom učini,
već mi daruješ prašnjavu cestu i neprohodan put.

Zahvaljujem ti što svakom čovjeku daješ
da probija svoju stazu kroza šikaru.
Zahvaljujem ti što život nije autoput.

Ne dolikuje da Tebe svjetujem,
ali ne dopusti da nam izgrade putove.
Daj svakom čovjeku i posljednjem Adamu
da krči stazu!

Zahvaljujem ti što ne mogu,
ma koliko me tko uvjeravao ili silio,
proći put koji nije moj.

Zahvaljujem ti što mi daješ lutati
da li je to lutanje zapravo?
Kakogod bilo molim Te: ne daj
da život posatne autoput!

Ivan Golub

Biblijski vrt Gospe od Stomorije - Kaštela

srijeda, 19. travnja 2017.

SLAVA BOGU MIR LJUDIMA

Zov zvijezda
i kruna Sunca
Mraz rose
i lom slame
Kljenut srca
i klijanje zrna
Uranak ptica
i padanje mrvica
Razgovor gluhih
i dovikivanje nijemih
Odron zemlje
i prosipanje suza
Mrak zemlje
i svjetlo mjeseca
Dodir ruke
i dah Duha
Plač djeteta
i kliktaj mladosti
Sjena starosti
i sjeta spomena
Odmor umornih
i umor neumornih
Slava Bogu
mir ljudima

Ivan Golub

Solin -  Spomenik Kristu Kralju Spasitelju svijeta


utorak, 18. travnja 2017.

NE MOŽE BITI

Ne može biti
da bi nas Bog izigrao:
dao nam biti,
a onda nam
oduzeo postojanje,
zapalio svjetlo postojanja
a onda ga ugasio.
Ne može biti.

Ivan Golub

Solin - Crkva Gospe od Otoka

subota, 15. travnja 2017.

VELIKA SUBOTA

U praznini Tvojeg groba
pronašli smo smisao opstanka.
Zato nad našom prošlošću
bdije Anđeo.


Rajmund Kupareo 

Solin - Crkva Gospe od Otoka

  

petak, 14. travnja 2017.

RASPEĆE

I dokle ispod prvih udaraca čekićem u čavle na križu tijelo čovjekovo poče da se uvija i svija
i stenje
službenici ukočeno sjeđahu na konjma
u pažnji da se čin po propisima svrši


Tek kada čovjek s križa jednom, dvaput kriknu
i onda (prestav biti čovjek) divlje riknu
usplahireni konji počeše se dizati u propanj


I nasta metež u kojem se izmiješaše i konji i ljudi


Uz konjsku njisku (na ljudsku nalik vrisku)
rik raspetoga rasijecaše zrak
I neki spaziše da nebo potamni i da munje križati počeše


Vojnici oko križa moraše se požuriti. Naglo
završiše svoj poso: čovjeka raspeše


I odmah zatim
konji hitro službenike odatle odniješe
i za njima se cijela rulja srljajući u grad surva


S njom i noć stiže. Po Jerusalemu
glas o tom što se zbilo poče da se širi

Antun Branko Šimić 

Kozjak - Solin


VELIKI PETAK

Tvoj zadnji krik još i danas drma
stijenkama ljudskog uma
u kojima se začahurila savjest.
Ti šutiš i čekaš da se pojavi leptir. 


Rajmund Kupareo 


Kozjak

četvrtak, 13. travnja 2017.

VELIKI ČETVRTAK

Za Tvojim se stolom izmjenjuju
gladni dobrote.
Jedno je mjesto ostalo prazno:
trgovca savjesti.
I zauvijek će praznim ostati. 


Rajmund Kupareo 

Posljednja večera - Franjevački samostan Majke od Milosti na Visovcu

srijeda, 12. travnja 2017.

VELIKA SRIJEDA

Nitko ne želi da vidi Tvoj pad
a još manje da Te prati.
Posljednji je Cirenac zakasnio
a Veronike su ostale kod kuće.
Vjekovima tako hodaš osamljen.
Ustrajno te još samo prate
suci i krvnici. 


Rajmund Kupareo 
Split - Dioklecijanova palača - Peristil

  

utorak, 11. travnja 2017.

VELIKI UTORAK

Naša se savjest nije uznemirila
kad si prolazio
svezan i popljuvan.
Pijetao je imao više uspjeha:
rasplakao je Petra.


Rajmund Kupareo 

Solin

ponedjeljak, 10. travnja 2017.

VELIKI PONEDJELJAK

Ti si gopodar blagajne.
Juda se prevario:
primio je odviše malo,
kao i mi kad mijenjamo
Tebe za osmijehe. 


Rajmund Kupareo 

Solin - Salona

subota, 8. travnja 2017.

CVJETNICA

Još i danas jašeš na živini
da lakše čuješ neusiljene usklike
djece i priprostih.
Tvoji učenici odmagliše daleko
u novim kolima.
Vremena se mijenjaju.
Sreća, da se ne mijenjaš Ti,
ni pogled Tvojega magarca.


Rajmund Kupareo 

Trilj - uz put

srijeda, 5. travnja 2017.

PROLJETNA LIVADA

Trava, trava, trava...

Polako,
jedva primjetno,
nježno se njiše
proljetna
trava.

Pomalo sjetno,
dok i zemlja pod njom
proljetno diše,
dok leptir se s krilima modrim
poigrava,
- šapuće vjetru:
- Stišaj se malo,
još mi se drijemlje,
još mi se spava.

Vera Zemunić

Solin - Salona



utorak, 4. travnja 2017.

PROLJETNA KIŠA

Proljetna kiša nije ko druge.
Proljetna kiša rastapa tuge.
Velike, svijetle, neshvatljive umu
Radosti ima u njenome šumu.

Kada rominja i šušti po lišću
Zaljubljenici - kako se stišću!
Smiju se oči, srca se mlade.
Proljetna kiša zalijeva nade.

Dobriša Cesarić


Solin

nedjelja, 2. travnja 2017.

BALADA O LAZARU

Onomu koji se digne iz groba
Dugo je hljeb u ustima gorak.
On tiho hoda između ljudi,
I nesiguran sad mu je korak.

Nerado njega sretaju ljudi.
A koji ga-ruke mu stiščući-bodre
Potajno traže na njegovu licu
Pečate smrti sablasno modre.

Skidoše s njega mrtvačko platno.
Ali ne i s lica blijedoga sjenu.
Bezdanu tugu on u sebi nosi
I svoju smrt nedovršenu.

Dobriša Cesarić 

Solin - Salona - Manastirine