Odlaze šutljivi bozi,
na ramenu noseći stoljeća:
trudno, napuklo kamenje.
A nas klesače uz put
podare ozbiljnim,
slijepim pogledom.
Iznad njihovih glava
večer obrubljuje oblak.
Nama, zemnicima,
taj najljepši pokrov.
Taj grimizni oblak.
Viktor Vida
|
Solin |