Gori nebo visoko,
Dolje more duboko,
A ja u sredini
Noćnoj u tišini
Mislim na te ma jedina
Premilena domovina!
Slabe barke smjeli let
U daleki strani svijet;
U njem strani ljudi,
Jezik stran i ćudi;
A u tebi sve poznano,
Došo kasno ili rano.
Tko te ne bi ljubio,
U te doći žudio,
Bio bi s kamena
Srca nesmiljena!
Zalud sunce drugdje sija,
Moje srce ne razgrija!
Nemoj, buro, bjesniti,
Smjeli brod mi slomiti,
Nu, ako se skrši
I moj život svrši,
Tad dones'te, vi valovi,
Miloj zemlji cjelov ovi!
Dolje more duboko,
A ja u sredini
Noćnoj u tišini
Mislim na te ma jedina
Premilena domovina!
Slabe barke smjeli let
U daleki strani svijet;
U njem strani ljudi,
Jezik stran i ćudi;
A u tebi sve poznano,
Došo kasno ili rano.
Tko te ne bi ljubio,
U te doći žudio,
Bio bi s kamena
Srca nesmiljena!
Zalud sunce drugdje sija,
Moje srce ne razgrija!
Nemoj, buro, bjesniti,
Smjeli brod mi slomiti,
Nu, ako se skrši
I moj život svrši,
Tad dones'te, vi valovi,
Miloj zemlji cjelov ovi!
Antun Nemčić
Vodice |